Biblijsko objašnjenje
U Postanku, čovjek postaje živo biće kada Bog udahne dah života u formirano tijelo (Postanak 2:7). Smrt je opisana kao povratak u prah (Postanak 3:19), a Ezekiel kaže da grešna duša umire (Ezekiel 18:4). "Duša" u ovim tekstovima znači živu osobu, ne nužno odvojeni besmrtni dio.
Pavle konkretno kaže da Bog "samo ima besmrtnost" (1. Timoteju 6:16). Ovo ne negira ljudsko dostojanstvo niti Božju brigu za pojedinca; to čuva razliku između Stvoritelja i stvorenja. Vječni život pripada onima koji ga primaju kroz Krista, a ne moći koju ljudi imaju na raspolaganju.
Isus smrt svog prijatelja Lazara naziva snom, a zatim ga budi iz groba (Ivan 11:11-14, 43-44). Biblijska slika sna opisuje smrt kao nesvjesni odmor do Božjeg poziva, a ne kao konačni zaborav. Na ovoj slici mrtvi ne pate niti posmatraju zemaljski život, a nada počiva u uskrsnuću.
Pavle povezuje Hristov dolazak sa promjenom propadljivog u neraspadljivo i smrtnog u besmrtno (1. Korinćanima 15:51-54). Zato je utjeha za ožalošćene obećanje susreta i obnove, a ne tvrdnja da smrt nije stvarna. Hristova pobjeda daje sigurnost da nijedan život povjeren Bogu nije izgubljen.
Ukratko
Čovjek je smrtno biće koje prima život od Boga; besmrtnost će biti darovana uskrslima kada Krist pobijedi smrt.
Biblijski stihovi
Ovaj odgovor je napisalo i pregledalo uredništvo Videlo, a prate ga biblijske reference kako biste mogli da razmotrite svaki odlomak u kontekstu. Ako primetite grešku ili nejasnoću, predložite ispravku.